ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBOD PČELE

ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBOD PČELE

Radi lakšeg razumijevanja terminologije i prepoznavanja simptoma alergijskih reakcija nastalih na ubod pčele potrebno je najprije objasniti što su zapravo alergije i zbog čega nastaju. Alergija ili alergijska preosjetljivost označava pojavu oštećenja u ljudskom organizmu koja nastaje imunološkom reakcijom.

Imunološka reakcija se sastoji od dva “sudionika”, antigena i protutijela, koji se uzajamno odnose kao dvije suprotnosti. Antigen je svaka tvar koju organizam prepozna s pomoću svojih posebnih stanica (imunokompetentnih stanica) kao nešto “strano” i na nju reagira tvorbom specifičnih bjelančevina globulinske grade, tj. protutijela. Na taj način naš se imunološki, obrambeni sustav bori protiv neželjenih tvari. Za svaku stranu tvar organizam oblikuje odgovarajući protein, koji na česticu pristaje kao ključ u bravu. U ovom trenutku milijuni protutijela kruže krvlju kroz naš organizam u potrazi za neželjenim tvarima! Protutijela uključena u alergijska zbivanja su najviše “imunoglobulini E” (IgE). IgE protutijela se vežu na prihvatne molekule (receptore) na posebne obrambene stanice “mastocite”, koje sadrže vrećice posebne tvari zvane “histamin”. Kada se IgE veže na mastocit, on otpušta histamin u okolinu. To uzrokuje širenje okolnih krvnih žilica i pojavu simptoma, kao što su kihanje, suzenje očiju, i curenje, svrbež, te zacepljenost nosa.

Prema imunosnom mehanizmu reakcije se dijele u četiri tipa. Prva tri tipa (reakcije rane preosjetljivosti) uzrokovana su protutijelima, tj. humoralnom imunošću, a četvrti tip (kasna, odgodena preosjetljivost) uzrokovan je staničnom imunošću. Alergijske reakcije su najčešće uzrokovane sukcesivnom (istodobnom) pojavom dvaju ili više tipova alergijskih reakcija. Reakcije tipa 1. uzrokovane su IgE protutijelima (imunoglobulinima E) koja aktiviraju mastocite i oslobađaju medijatore(posrednike) upalne reakcije. Reakcije tipa 2. i 3. uzrokovane su IgG protutijelima (imunoglobulinima G) koja aktiviraju sustav komplemenata i fagocite. Tip 4. posredovan je limfocitima koji stvaraju citokine, aktiviraju makrofage i druge stanice te uzrokuju upalu.

Uz pojam alergije vezan je i pojam atopija koji označava nasljedno određenu sklonost reakcijama alergijske preosjetljivosti tipa 1. Atopične osobe nakon dodira s antigenom reagiraju selektivnom pojačanom produkcijom Imunoglobulina E i stvaraju ih protiv širokog spektra aeroalergena (pelud, prašina, grinje) ili nutritivnih alergena (jagode, ribe, jaja, orasi.

Gotovo svi ljudi diljem svijeta susreli su se sa nekom od brojnih vrsta insekata koji nas okružuju. Njihov broj procjenjuje se na gotovo milijun vrsta. Dijele se na one koje pri ubodu ispuštaju otrovne tvari i one koje ih ne ispuštaju. Ubodom unose u ljudski organizam otrovne tvari putem žalca, što osim što izaziva bol može izazvati i toksičnu ili alergijsku reakciju. Ubod pčele, bumbara, stršljena, ose, mrava može uzrokovati anafilaktičnu reakciju i dovesti do stanja anafilaktičkog šoka. Žalac pčela je nazubljen, pri ubodu bude istrgnut iz njezinog zatka, teško se izvlači iz kože, pa ukoliko se ne odstrani, otrov se može i dalje izlučivati i pojačavati opće i lokalne simptome. Otrov pčele najotrovniji je u proljeće, a smrtna doza za čovjeka je 500-1500 uboda. Sastojci otrova su alergeni i odgovorni su za pojavljivanje lokalnih i općih simptoma nakon uboda.

Alergijska reakcija na ubod je posljedica tipa 1. imunološke reakcije i posredovana je imunoglobulinima E. Nakon uboda otrov brzo prodire u cirkulaciju, te za nekoliko minuta reagira sa specifičnim protutijelima IgE koji je vezan za mastocite. Mastociti su stanice koje otpuštaju medijatore upale, što dovodi do otekline sluznica, povećana je propusnost najmanjih krvnih žilica (kapilara), te dolazi do stezanja glatkih mišića koje nalazimo u stjenkama dišnih i probavnih puteva, krvnim i limfnim žilama, u odvodnim cijevima mnogih žlijezda, u oku i koži .

Reakcije na ubode mogu biti lokalne i sistemske(zahvaćen je cijeli organizam). U lokalne ubrajamo intenzivnu bol, crvenilo koje se javlja neposredno nakon uboda, otok, pojava mjehurića. Sistemske reakcije se javljaju vrlo brzo, nakon deset-ak minuta, a mogu biti: blage-crvenilo lica, svrbež po čitavom tijelu, urtikarija- pojava oštro ograničenih izdignutih žarišta na koži koji nastaju zbog otekline i eritema površinskih slojeva kože, nepravilnog oblika, praćene svrbežom, jave se na bilo kojem dijelu tijela i nestaju kroz dan/dva; osjećajem peckanja u nosu i mučninom) umjerene- praćene asmatskim napadom-kašalj, osjecaj gušenja i gladi za zrakom, angioedemom-crvenilo i oteklina zahvaćaju dublja tkiva, potkožje i sluznice, otečeni su kapci na očima, usne, jezik, dlanovi i tabani a posebno je opasno ako se oteklina javi u ždrijelu i grkljanu što se prepoznaje po čujnom i teškom disanju i promuklosti uslijed čega može doći do ugušenja) teške-očituju se anafilaksijom i anafilaktičnim šokom-simptomi se pojave gotovo eksplozivno- stezanje u prsima i oko grkljana, teškoće gutanja, trnci oko usana, svrbež po čitavom tijelu, preznojavanje, strah. Disanje je vrlo otežano, javljaju se grčevi u trbuhu, mučnina, proljev, dolazi do pada tlaka, puls(bilo) je ubrzan i teško se pipa. Osoba može izgubiti svijest i umrijeti ili od ugušenja ili od zatajenja cirkulacije.

Liječenje reakcija ovisi o kliničkoj slici i jačini sistemskih reakcija. Žalac je potrebno odmah odstraniti noktom ili oštrim predmetom. Lokalne reakcije se liječe primjenjivanjem hladnih obloga i lokalnih kortikosteroida uz upotrebu tableta antihistaminika. Kod teških sistemskih reakcija valja potražiti pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Daje se adrenalin (Epi-pen, Anapen- 0.5-0.8mg sc ili im) koji se primjenjuje svakih 5-15 minuta do normalizacije stanja. Ukoliko je disanje otežano zbog prisutnosti bronhospazma- grč mišića bronha, daju se antihistaminici, kortikosteroidi, kisik i teofilin.

U slučajevima anafilaktičkog šoka pomoć se mora odmah pružiti. U zdravstvenim ustanovama protokol za liječenje anafilaktičkog šoka glasi ovako:

adrenalin-s.c.(potkožno) ili i.v.(u venu) u dozi od 0,01mg/kg TT –razrijeđen u omjeru 1:10. Daje se polako tokom 1 minute i može se ponoviti svakih 15 minuta.
nekoliko centimetara iznad ubodnog mjesta potrebno je staviti podvez
100% kisik- 6-8 L/min
osobu je potrebno poleći sa blago istegnutim vratom, postaviti orofaringealni iili endotrahealni tubus/u krajnjoj nuždi izvesti konikotomiju
opetovano mjeriti krvni tlak, ako je gornja granica ispod 80 mm/Hg potrebno je staviti trajnu infuziju 0,9% fiziološke otopine
osoba se polegne u anti šok položaj-na ravnu podlogu sa nogama podignutim za 30°
ako nakon primjene infuzije fiziološke otopine tlak ne poraste daje se noradrenalin (0,1 mg/kg/TT)
kod niskog tlaka, urtikarije i angioedema daje se antihistaminik (difenhidramin-Dimidrilâ), 1mg i.v. ili i.m.tokom 5 minuta
davanje kortikosteroida (metronidazol 10-80mg i.v. ili Dexamethazon 4mg) slijedi nakon prethodno provedenih postupaka i počinje djelovati nekoliko sati nakon primjene.

Dijagnoza alergije na ubod pčele postavlja se na temelju anamneze, kliničke slike, kožnih testova, specifičnih testova(RIST/RAST/ELISA), te provokacijskih testova. Kožni testovi se izvode u alergološkim ambulantama, gdje se nakon injiciranja (ubodom igle) male količine otrova ose ili pčele u kožu očitava nastala reakcija. Specifičnim testovima -RIST/RAST/ELISA mjeri se ukupna i specifična količina protutijela IgE u krvi. Provokacijski testovi se provode u specijaliziranim ustanovama i pomažu kad dijagnoza nije sasvim jasna. Sastoje se od podkožnog injiciranja otrova ili direktnim prislanjanjem pčele/ose na kožu.

Jedan od vidova liječenja u osoba koje su imale tešku sistemnu reakciju, ili u onih koje su imale umjerenu reakciju ali izložene su ubodima (pčelari, voćari, šumari) može se provesti postupak hiposenzibilizacije Sastoji se od injiciranja malih količina alergena, tj. otrova pčela, u određenim vremenskim razmacima, uz nadzor i oprez jer postoji rizik pojavljivanja sistemskih reakcija. Svrha hiposenzibilizacije jest normalizacija specifičnih i ukupnih IgE u krvi, pa organizam više neće sistemski reagirati na ubode. Liječenje je dugotrajno i provodi se kroz 3-5 godina, sa učinkovitošću od 80-100%. Sa hiposenzibilizacijom se može početi već u djece, a najčešće kontraindikacije su trudnoća, bolesti imunološkog sustava, maligne bolesti, bolesti srčano-žilnog sustava, teške respiratorne bolesti.

Osobama sklonim alergijskim reakcijama potrebno je preporučiti izbjegavanje kontakata s pčelama, u blizini pčelinjaka neka ne nose žarke i pastelne boje jer one privlače insekte, kao i da ne nose mirisne parfeme, sapune, kreme za sunčanje. Ukoliko postoji mogućnost uboda valja se zaštiti nošenjem zaštitne odjeće i nanošenjem katranskih gelova na izložene dijelove tijela. Potrebno je izbjegavati blizinu cvijeća ili prezrelog otpalog voća gdje pčele često borave. Osobe koje su doživjele anafilaktičku reakciju kao i one koje su na imunoterapiji ili boluju od neke atopijske bolesti (astma), potrebno je savjetovati da sa sobom nose samomedikaciju (antihistaminik, adrenalin-Epipen, antišok terapiju).
/www.pcelarstvo-radosevic.hr

ALERGIJE I LEKOVITO BILJE

   Lekovito bilje koje travari Javorka i Petar preporučuju za ublažavanje svraba su :

-valeriana officinalis

-oman, inula helenium

-maslačak,taraxacum officinale

Alergije na ubod insekata

 

 

 

 

 

 

 

 

Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, ponajprije zbog klimatskih osobitosti pojedinog kraja. U zemljama umjerenog klimatskog pojasa alergijske reakcije na ubode insekata javljaju se u 0,4-1,2% općeg pučanstva. Među osobama koje su osjetljive na otrove insekata sustavne (anafilaktičke) reakcije javljaju se u 1-3% slučajeva. Zbog teških alergijskih reakcija na ubode insekata u SAD godišnje umre oko 40, a u Francuskoj 16-38 osjetljivih osoba.
Koji insekti najčešće uzrokuju alergiju?
Kako se manifestiraju alergijske reakcije na ubod insekata?
Kako se dijagnosticiraju alergijske reakcije na ubode insekata?
Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta?
Koji se oblik liječenja preporučuje bolesnicima alergičnim na otrov kukaca?
Upute osobama alergičnim na ubode insekata:
Koji insekti najčešće uzrokuju alergiju?
Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari).

Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije u ljudi. Te su alergijske reakcije najčešće uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Kod uboda tih insekata postoje određene razlike koje je dobro poznavati. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa uzrokujući lokalizirane i/ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje žalac pčele što prije ukloniti. Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće. Sastavom su slični, sadrže različite štetne tvari koje u osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije.

Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari). Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća.

Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda iako su češće nakon 2-3 prijašnja uboda. Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, “najotrovniji” je u rano ljeto.
Kako se manifestiraju alergijske reakcije na ubod insekata?

Gotovo u svake osobe na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike lokalizirane reakcije (oteklina, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih (senzibiliziranih) osoba javljaju se i alergijske reakcije. One mogu biti lokalizirane na mjestu uboda ili sustavne. Sustavne reakcije mogu se prema težini stupnjevati od 1 do 4.

* Prvi stupanj čini koprivnjača (urtikarija).
* U drugom se, uz koprivnjaču, javljaju otekline, mučnina, povraćanje i proljev.
* Treći stupanj karakteriziraju otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost.
* U četvrtom se stupnju uz navedeno javljaju i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće.

Kako se dijagnosticiraju alergijske reakcije na ubode insekata?

Dijagnoza alergije na ubod insekta temelji se na podacima bolesnika (opis događaja, vrsta simptoma te način, tijek i brzina njihove pojave, opis insekta) te rezultatima različitih testova. Laboratorijski se obično određuje ukupna koncentracija IgE-protutijela te IgE usmjeren protiv otrova određenog kukca (vidjeti druge članke priručnika). Potrebno je učiniti i ubodno kožno testiranje, osobito na otrov pčele, ose i stršljena. U slučaju dvojbenih rezultata ubodnog testa mogu se učiniti i drugi oblici kožnog testa, a vrlo rijetko i provokacijski test pri kojem se bolesnik izlaže ubodu određenog insekta. Ovaj test može se provesti samo u visoko specijaliziranoj ustanovi, obično radi procjene učinkovitosti provedene specifične imunoterapije.
Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta?
U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te,eventualno, lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu. Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika.

Liječenje ovisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta. Nakon uboda pčele preporučuje se što prije izvaditi žalac. U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te,eventualno, lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu. Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika.

Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije. Važno je pacijenta poučiti o mjerama samopomoći u slučaju pojave alergijske reakcije na ubod kukca, osobito u slučaju ranijih anafilaktičkih reakcija. Preporučuje se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), tableta antihistaminika i, u određenim okolnostima, kortikosteroida.

Nakon samopomoći potrebno je što prije kontaktirati liječnika radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu. Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8-12 sati). Zbog toga je potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sustavne alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva, osobito očnih kapaka, usnica i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).
Koji se oblik liječenja preporučuje bolesnicima alergičnim na otrov kukaca?

Kao i druge alergijske bolesti, alergija na ubode kukaca ne može se trajno izliječiti. Navedeni lijekovi (antihistaminici, adrenalin, kortikosteroidi) učinkoviti su lijekovi za ublažavanje simptoma. Jedina terapijska mjera koja utječe na alergijsku prirodu bolesti je specifična imunoterapija SIT. SIT (hiposenzibilizacija) se provodi u bolesnika koji su imali sustavnu reakciju 3. i 4. stupnja (vidjeti pitanja 22. i 28.), uz prije utvrđen pozitivan kožni test i povećanu koncentraciju IgE-protutijela na otrove kukaca.

U specijaliziranim ustanovama, uz pažljivi nadzor iskusnog liječnika, bolesnik prima rastuće koncentracije alergena (otrova insekta). Liječenje se prema odgovarajućem protokolu provodi do postizanja “otpornosti” na otrov, uz kasnije “injekcije održavanja” tijekom 3 godine. Taj oblik liječenja u djece daje 100%-tnu zaštitu.
Upute osobama alergičnim na ubode insekata:

* Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom.
* Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
* Imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
* Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
* Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
* Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
* Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
* Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
* Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
* Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
* Slatke namirnice držati pokrivenima.
* Kante za smeće držati zatvorenima.
* Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.

Brošura “Živjeti s alergijama”

Urednik: prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., pročelnik Odjela za pulmologiju, KB “Dubrava”, Zagreb

Alergije:

Duga i hladna zima i preveremeno leto rezultirali su istovremenim cvetanjem više vrsta biljaka zbog čega će jun biti najgori mesec za ljude sa alergijama u poslednjih nekoliko decenija, upozoravaju britanski stručnjaci.

MONDO

Kombinacija duge zime i ranog dolaska gotovo letnjih temperatura, dovešće do toga da nivo polena ove godine bude najviši u poslednjih 50 godina zbog čega će milioni ljudi patiti od prolećnih alergija, piše “Dejli mejl”.

Profesor Roj Kenedi, jedan od najuticajnijih alergologa u Britaniji, upozorio je da će u junu nivo polena u vazduhu biti najviši.

Zato on savetuje osobe koje imaju problema sa alergijama, da nose naočare za sunce kada izlaze napolje, da se obavezno presvuku kada se vrate kući, da se istuširaju nekoliko puta dnevno.

Ukoliko je to izvodljivo, ne bi trebalo izlaziti iz kuće u periodima kada je nivo polena najviši – predveče. Tada bi bilo poželjno i da zatvorite prozore u svojim domovima, poručuje doktor Roj Kenedi.

Javor, kedar, breza, hrast, dud, vrba… su među drvećem koje će nas “daviti” tokom maja i juna, zbog kojih ćemo kašaljati, kijati, zbog kojih ćemo osećati peckanje u očima, nosu… I boravak na travi može biti noćna mora, umesto prijatnog opuštanja u prirodi.

Alergije muče svakog petog stanovnika planete, a spisak alergena je sve duži.

OVDE pročitajte kako sebi možete da pomognete hranom, a OVDE kako nekim drugim, alternativnim “lekovima”.

INHALACIJE PROTIV ALERGIJE Petar Jovanovic o695497340