| home | marketing | impressum | login |
memento teme pracenje desavanja hronoloski pregled vesti medijski arhiv analiza medija arhiv
info pregled nauka i tehnika zdravlje memento
 
nema temu (19656)
(1)
afera topcider (63)
Globalna ekonomska kriza (226)
Ekonomska kriza u Srbiji (76)
Energetika (358)
Srbija i EU (2)
Kosovski problem (840)
Terorizam (98)
Krediti i kreditiranje (110)
Rat u Iraku (430)
Ratni zlocini 1991-1999 (121)
hag (416)
Kriza za EURO (7)
Vojska SCG (22)
Slucaj Srebrenice (95)
Koridor 10 (22)
Reforma univerziteta (44)
Izgradnja autoputa Horgoš - Požega (45)
Afera nabavke vojne opreme (26)
Povratak Milo?evića (41)
Kriza drzavne zajednice SCG (26)
Slucaj - Kurir (20)
Mundijal 2006 (136)
pogibija vojnika (22)
Nacionalna Stedionica (23)
Misteriozni Pad BOEING-a 737 (13)
nema temu (15)
 
:: MEMENTO
[ 24 05 2010]

ta je u stvari problem sa Grčkom

[ www.politika.co.yu ] - Grčka je samo posledica logike koja nas uverava da moemo uvećati proizvod ako ga dovoljno puta preprodamo

Grčki dugovi i deficiti su tema o kojoj se toliko raspravlja da se čini kako je sve jasno i sve objanjeno. Pa ipak, neke stvari izmiču panji. Razmislimo jo jednom o svemu.

Da li je Grčka ivela preko svojih mogućnosti? Jeste, a uz to je i prikrivala veličinu svog budetskog deficita. Nije suvino reći da je na vlasti bila desno orijentisana vlada koju navodno krasi veliko poverenje u trite i u trina pravila igre. I pored toga, plate su u javnim slubama rasle bez pokrića (30 odsto za par godina), penzije takođe. U penziju se ilo najranije u Evropi, trokovi drave su bili visoki, a poreska disciplina takva da je, kau, tek mali broj obveznika izmirivao svoje obaveze na regularan način. Donedavno su bili u izgledu i izbori pa su to u nas bar nije nita novo nastali jo veći izdaci kako bi se birači pridobili.

Zato se onda Grci ljute, demonstriraju i negoduju ako su iveli bolje nego to su stvarno mogli? I kako je sve to bilo moguće ako trite savreno radi i kanjava ovakve postupke? Zaista, uz dug se moe iveti preko gubera ali u tome bi trebalo da nas spreči trite: finansijski eksperti će objasniti zato je sve to kratkog veka finansijske ustanove na slobodnom tritu racionalno rade, procenjuju rizike i odbijaju nesavesne muterije. Iz toga sledi da sistem efikasno sprečava ponaanja ove vrste. Kako je onda sve to trajalo tolike godine?

Zamislite da je vaan konsultant sa investicionim ambicijama pozvan (jo bolje njegov partner da ne bi bilo konflikta interesa) da oceni kredibilitet zemlje, recimo Grčke. Ako potvrdi da je zemlja u redu, da njen deficit i nije tako visok i da moe da se i dalje zaduuje, vlastima će se ocena svideti, a on će, znajući da nije tako, zaigrati na verovatnoću da zemlja neće moći da plaća dugove. Rizike će, putem osiguranja ili uz heding prebaciti na druge i nasmeiće mu se lepa zarada (a u zemlji ponekom i fakelaki grčki izraz za plavi koverat). Velike agencije za ocenu rizika oslanjaće se na sud ovih eksperata, to će činiti i kada oni otkriju da stvari ne idu dobro. to budu pravili veću paniku ocena zemlje će biti sve nia, a njihovi dobici sve vii. Ako zemlja čak bankrotira i to je u redu, jer ima drugih zemalja sa kojima se moe odigrati slična igra (panija? Portugalija? Italija?).

Naravno, Grčka je kriva, korupcija je duvala u jedra svemu ovome, ali je ključni problem to postojeći sistem omogućava takve stvari. Formalno, ovakva praksa je zabranjena ali je sistem podstiče: nad njim nema kontrole koja bi mogla da predupredi takve pojave. Neki čak tvrde da to ne bi bilo ni poeljno jer bi se umanjila sloboda trita i preduzetnitva, premda je nedavna finansijska kriza nastala iz vrlo sličnih razloga. Zato je i Grčka samo posledica iste logike koja nas uverava da moemo, ako kilogram hleba dovoljno puta preprodamo, emitujemo fjučerse, izvrimo svopove ili preprodamo dugove, uvećati na proizvod iako i dalje postoji samo kilogram hleba. Nije reč dakle tek o neodgovornim vlastima već je problem i u sistemu koji funkcionie pogreno. I ta biva na kraju? Poreski obveznici iz cele Evrope ispravljaju tetu i ljute se na Grke. Grci pak, na njih besne to im postavljaju teke uslove. A u pravu su i jedni i drugi zato to one koji su tetu napravili niko ne dira: kad Grci počnu da dobijaju manje plate i penzije, a stanovnici EU plaćaju veće poreze, u stvari će nadoknađivati profite koje su izazivači krize već pokupili.

Da li je i Srbija u opasnosti? Jeste, ako na vreme ne regulie mehanizme koji su proizveli tolike neprilike u Grčkoj. Jeste, ako se povede za predlozima da devizne rezerve treba aktivirati, monetarnu politiku relaksirati, kredite povećavati, a obaveze privatnih preduzeća prebaciti na dravu. Zasad je dobro to postoji saradnja sa (inače često opravdano kritikovanim) MMF-om koji u novije vreme nastoji da bez prevelikih restrikcija obezbedi zdravije finansije zemlje i koji je pokazao da bre reaguje na probleme nego to je to bila u stanju Evropa u slučaju naeg balkanskog komije.

*
dr Bozidar Cerovic
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

prethodna strana verzija za štampu pošalji kao email
kursna lista
EUR 106.33 107.08 107.83
USD 80.3 80.86 81.43
CHF 80.24 80.8 81.37
kompletna lista|konvertor

 
Trenutna temperatura
Beograd
Click for Belgrade, Serbia and Montenegro Forecast
Novi Sad
Click for Novi Sad, Serbia and Montenegro Forecast
Niš
Click for Nis, Serbia and Montenegro Forecast
 
 
Pregled.com - Informacioni sistem za praćenje i analizu medija
e-mail: info@pregled.com

© PlumDesign, powered by PlumDesign